Uticaj trenutnog raspoloženja i crta ličnosti na pamćenje reci
Vrsta: Seminarski | Broj strana: 16 | Nivo: Filozofski fakultet

Sažetak
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati glavne i interaktivne efekte crta ličnosti (ekstraverzija i neuroticizam) i emocionalnih stanja (pozitivni i negativni afekt) na procesiranje emocionalnih sadržaja. Mjera procesiranja izražena je brojem pozitivnih i negativnih riječi, kojih se pojedini ispitanik dosjetio. Na uzorku od 111 ispitanika primijenjen je inventar ličnosti BFI, skala raspoloženja namijenjena procjeni trenutačnog pozitivnog i negativnog raspoloženja i lista od 45 riječi.
Dobiveni rezultati pokazuju utjecaj ekstraverzije na pamćenje pozitivnog sadržaja. Ispitanici koji su se dosjetili više pozitivno konotiranih riječi imali su i veći rezultat na skali ekstraverzije. Dobivena je i statistički značajna visoka povezanost između pozitivnog raspoloženja i ekstraverzije što bi moglo upućivati na medijacijski utjecaj pozitivnog raspoloženja na ekstraverziju u kontekstu emocionalnog procesiranja.
Uvod
Razumijevanje povezanosti i međudjelovanja emocija, ličnosti i kognitivnih procesa jedno je od ključnih pitanja za znanstvenike koji se bave odnosom između afektivnih stanja i kognicije. Mnogi znanstvenici su u svojim istraživanjima utvrdili da se ljudi dosjećaju materijala koji je u skladu s njihovim trenutačnim raspoloženjem (na primjer, Rusting, 1998; Singer i Salovey, 1988; sve prema Rusting, 1999). Tako je vjerojatnije da će se ispitanici koji su u pozitivnom emocionalnom stanju dosjećati pozitivnih informacija, ali ako su u negativnom emocionalnom stanju vjerojatnije je da će iz pamćenja dozvati negativne informacije. Nekoliko je znanstvenika utvrdilo sličnu povezanost između stabilnih crta ličnosti i tendencije dosjećanja pozitivno ili negativno konotiranih informacija (na primjer, Rogers i Revelle, 1998). Za osobe koje su izrazito ekstravertirane pretpostavlja se da će se dosjećati pozitivnih informacija, dok se za neurotične osobe smatra da će se u istoj situaciji vjerojatnije dosjećati negativnih informacija.
Većina istraživanja koja su do sada istraživala utjecaj afektivnih stanja i ličnosti na pamćenje uzimala su u obzir samo jedan od ova dva moguća prediktora. Zbog toga se nije mogao odrediti relativni utjecaj svake od ovih dviju varijabli na pamćenje, a ni postojanje zajedničkih efekata. Na primjer, osoba koja je visoko neurotična može pokazivati tendenciju ka dosjećanju negativnih informacija ako je negativno raspoložena, ali i slabiju tendenciju ako je neutralno ili pozitivno raspoložena.
Ekstraverzija i neuroticizam kao prediktori procesiranja emocionalnih sadržaja
Ličnost se može definirati kao više-manje stabilna i trajna kombinacija karaktera, temperamenta, intelekta i psihe neke osobe (Eysenck, 1970; prema Rogers i Revelle, 1998). Teorije ličnosti definiraju pet velikih dimenzija ličnosti, a poseban naglasak stavlja se na ekstraverziju i neuroticizam. Ekstraverzija obuhvaća toplinu, društvenost i sklonost pozitivnim emocijama. Neuroticizam obuhvaća anksioznost, neprijateljstvo i depresivnost. I neuroticizam i ekstraverzija se smatraju izrazito emocionalnim dimenzijama (Oatley i Jenkins, 2003).

---------- CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturski.org 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: [email protected]